1984.

Pred vama je najpoznatiji roman Georgea Orwella, ali i jedan od najutjecajnijih romana 20. stoljeća. Ideje koje se u modernom vremenu nazivaju orvelovštinom predstavljeno su iznimno snažno i lako ih se može povezati s izazovima modernoga vremena. U 1984. vlastodršci drže sve konce u svojim rukama. Stanovnici Oceanije nemaju stvarne privatnosti u životu, žive u stanovima u kojima ih neprestano prate dvosmjerni telekrani. Kontroliraju se odnosi, aktivnosti, pa čak i ljubavne veze. Temeljne su premise: „Rat je mir / Sloboda je ropstvo / Neznanje je moć.” i „Tko kontrolira prošlost, kontrolira i budućnost; tko kontrolira sadašnjost, kontrolira i prošlost.” Najvećim uspjehom vladajućih smatra se držanje ljudi u pokornosti i neznanju. Neznanje život svakako čini lakšim, ali može li se takvo življenje uopće nazvati životom? Bilo bi pogrešno i opasno shvatiti ovo djelo isključivo kao kritiku bivših totalitarnih režima ili kao prikaz nastanka religija koje su u početcima bile represirane. Shvatimo li ga tako, ostavit ćemo ga u prošlosti pogrešno misleći da ova tema pripada „nekim tamo ljudima” koji su (pre)živjeli u „nekim tamo vremenima”. Sloboda pojedinca počinje tek s razvojem snažnog kritičkog mišljenja, koje potom može dovesti do poboljšanja cijeloga društva. Odluči li svatko tko pročita ovaj roman to da mu je važnije znanje od uklopljenosti u današnje društvo, onda je Orwell s ovim djelom postigao puno više od stvaranja jednoga od najvećih klasika svjetske književnosti.