Gradovi kontinentalne Hrvatske

Gradovi kontinentalne Hrvatske – Stil grada – Tragovima identiteta hrvatskih gradova Iz recenzije knjige Gradovi kontinentalne Hrvatske: Knjiga „Gradovi kontinentalne Hrvatske“ sastoji se od dva dijela – od uvodnog sinteznog povijesnog pregleda, te od leksikografski organiziranog „tijela“ knjige. U knjizi su obrađeni svi gradovi koji danas imaju status grada na teritoriju današnjih kontinentalnih županija. Prvi dio knjige naslovljen je „Traganje za identitetom – Grad kontinentalne Hrvatske“. U njem se pruža kratak no temeljit opis i interpretacija povijesnih okolnosti i silnica što su uvjetovale i oblikovale nastanak i razvoj hrvatskih kontinentalnih gradova. To uvodno poglavlje je dakle povijesni pregled, podijeljen na odlomke posvećene pojedinim razdobljima (antika, srednji vijek, rani novi vijek, itd.). Tu će se čitatelj osposobiti za lakše i bolje konzultiranje drugog, leksikografskog dijela knjige. Naučit će, ili ponoviti, kojim redom i zašto su tijekom dvijetusućljetne povijesti različite političke tvorevine – njihovi ekonomski usponi i padovi, te nažalost i ratovi – oblikovali zemlju u kojoj danas živimo. Balog kompetentno tumači naše gradove uravnoteženo povezujući šire (opće) geo-političke i kulturalne kontekste i uže (lokalne) okolnosti koji su se dodirivale i sudarale na ovom prostoru oblikujući hrvatski urbani pejzaž. O knjizi Glavni dio knjige je svojevrsna enciklopedija hrvatskih gradova. Abecednim redom svaki grad, od Belog Manastira do Županje, ima svoju natuknicu. Natuknice su komponirane prema preglednoj i logičnoj shemi – prvi spomen, zemljopisni smještaj, podrijetlo imena, osnovni momenti povijesnog razvoja ili opadanja, najznačajniji spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti, etnografska baština, itd. Balog je povjesničar umjetnosti, pa su u njegovoj naraciji i te kako prisutni očuvani arhitektonski spomenici, njihova unutrašnjost, te urbanizam; drugim riječima prošlost se iščitava i iz sadašnjosti baštine. Nadalje, Balog je kao medijevist posebno kompetentan za srednjovjekovne spomenike koji su nastali u razdoblju kada su i mnogi hrvatski gradovi, nerijetko slobodni kraljevski i trgovišta, stekli svoj „rodni list“. S druge strane, autor jednako dobro tumači ranonovovjekovnu i novovjekovnu genezu i transformaciju naših gradova u svjetlu ključnih procesa, kao što su obrambeni ratovi protiv Osmanlija, te potom razdoblja poleta i investicija kako nakon oslobađanja od Osmanlijske vlasti, tako i tijekom narodnog preporoda i industrijalizacije devetnaestog, ili socijalizma i demokracije dvadesetog stoljeća. Balogovo znanje je stručno a rečenica mu je stilski laka i prohodna te tako razumljiva širem čitateljstvu. Svako malo iz nužno depersonaliziranog leksikografskog ili povjesničarskoumjetičkog stila proviri neko autorovo znalačko opažanje, zanimljivo razmišljanje ili dopušteno domišljanje.   „Gradovi kontinentalne Hrvatske“ – nisu samo privlačan kompendij dosadašnjih znanstvenih spoznaja, već su ujedno i jedan otvoreniji tekst, u kojem ćemo naći i drevne legende, i rijetko spominjane detalje suvremene mikro-povijesti svakodnevice, i citat Siniše Glavaševića, a usput ćemo se upoznati i s galerijom znamenitih ličnosti koje su rođene u pojedinom gradu. Balogove natuknice su iscrpne i leksikografske, no autor se ne libi iznenaditi nas kakvim komentarom pisanim u osuvremenjenom duhu starih baedekera i guida, ili kulturno-povijesnih putopisnih eseja. Knjiga „Gradovi kontinentalne Hrvatske“ sazdana je na temeljima relevantne dosadašnje specijalističke literature. Crpeći iz tog pouzdanog izvora, autor je znalački – lučeći bitno od nebitnog i uz vlastita zapažanja – ispričao priču od koje će svatko profitirati. Pri tom ponajviše mislim na one kojima se akademska zajednica nerijetko nevoljko ili nemušto obraća – tzv. šire čitateljstvo, koje je bitan sustvaratelj svake kulturne sredine. Dr. sc. Daniel Premerl, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu