Kako je tiskana prva hrvatska knjiga

Kako je tiskana prva hrvatska knjiga Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine, poznat kao Prvotisak, prvi je trag hrvatske tiskane riječi, temeljni kamen naše književne i kulturne povijesti. Iako Prvotisak ne predstavlja nepoznanicu sa sadržajnoga, tekstualnoga i jezikoslovnog motrišta (jer su ga pomno istraživali slavisti, lingvisti i liturgičari), on je s tiskarskoga, odnosno tipografskog, stanovišta dosad bio „nepročitana knjiga“. O knjizi U knjizi Kako je tiskana prva hrvatska knjiga, ugledni hrvatski grafičar i profesor Frane Paro otkriva tu skrivenu stranu povijesti. Preciznom analizom geometrijskih konstrukcija stranica Misala, Paro donosi prvo cjelovito čitanje Prvotiska iz tipografskog kuta — onako kako ga je vidio i oblikovao srednjovjekovni majstor tiskar. Ovo djelo nije samo znanstvena studija, nego i posveta tiskarskoj umjetnosti, strpljivom zanatu i dubokoj tradiciji hrvatskog glagoljaštva. Paro svojim istraživačkim radom povezuje povijest, geometriju i likovnost u jedinstveno svjedočanstvo o stvaranju knjige. Koja je označila početak hrvatske pismenosti u tiskanom obliku. O autoru Frane Paro rođen je 5. travnja 1940. godine u Zagrebu. Diplomirao je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1964.  Magistrirao je 1966. godine tehnike dubokog tiska u klasi prof. Marijana Detonija. Godine 1967. izabran je za asistenta na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Gdje je bio redoviti profesor do 1. listopada 2010. kada je umirovljen u trajnom zvanju redovitog profesora.  Izlaže od 1965. godine i do danas je priredio 42 samostalne izložbe u zemlji i inozemstvu. Te sudjelovao na brojnim skupnim izložbama. Autor je osam grafičkih mapa, od kojih su tri čisto grafičke, a pet grafičko-pjesničke. U suradnji s pjesnicima poput Stanislava Petrovića, Jure Kaštelana, Željka Sabola, Vladimira Pernića i Pabla Nerude. Mape su ostvarene u tehnikama aquatinte, linoreza i bakroreza. A nastajale su od 1973. do 2011. godine. Oblikovao je i pet bibliofilskih izdanja. Surađujući s nakladnicima kao što su Kršćanska sadašnjost, Hrvatski prirodoslovni muzej i Galerija Stećak – Klek. Autor je svečane zavjese Istarskog narodnog kazališta u Puli (1989.), dviju svečanih zastava grada Požege, te glagoljskih fontova „Brevijar“ (za potrebe Krčke biskupije, 1994.) i „Misal“ (za Staroslavenski institut HAZU, 1990.). Potpisuje likovno oblikovanje faksimilnih izdanja Misala kneza Novaka (2020.), hrvatskoglagoljskog prvotiska Misala iz 1483. godine (2022.) i Prvog vrbničkog misala (2024.). U području primijenjene grafike njeguje unikatnu kaligrafsku formu, s više od 95 unikatnih pergamena, povelja i adresa izrađenih za protokol Grada Zagreba, Sveučilište u Zagrebu i protokol Republike Hrvatske. Frane Paro Paro svoju likovno-pedagošku djelatnost nadopunjuje publicistikom — autor je niza članaka i studija o grafičkom stvaralaštvu i ranom tiskarstvu, s posebnim naglaskom na hrvatskoglagoljske tiskarske fenomene. Za obrazovni program Hrvatske televizije surađivao je na dokumentarnim filmovima 80 godina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Zagrebačka škola grafike i Svijet četiriju dodira Želimira Janeša (režija: Marijan Arhanić). Prema njegovim nacrtima izrađene su rekonstrukcije dviju renesansnih knjigotiskarskih preša. Za Katedru Čakavskog sabora Roč (2000.) i za Vrbničku grafičku akademiju (2003.), čime je dao važan doprinos istraživanju i očuvanju tradicije ranog tiskarstva. Paro je autor 10 knjiga: Grafika – marginalije o crno-bijelom (1993.), Glagoljska početnica (1. i 2. izdanje) (1997.), Typographia Glagolitica (2002.), Grafički pojmovnik (2005.), Raspletanje pletera (2010.), Nevidljiva tipografija (2012.), Nevidljiva tipografija II (2016.), Bela karta – črno slovo: Glagoljska tiskara „Juri žakan“ Roč (2017.), Geometrija Melankolije – geometrijska analiza dva Dürerova bakroreza, Melencolia I i Sv. Jeronim (2021.), Petroglifi na pročelju zborne crkve Uznesenja Marijina u Pagu (2022.).