Pan American Highway

Pan American Highway Maserati je grabio Pan American Highwayem. Sparina je nemilosrdno ulazila kroz spuštene prozore, a jedini dah svježine dolazio je od kartonskog osvježivača što se klatio na gumbu autoradija. Pogled joj se zustavi u daljini. Kroz izmaglicu što su je stvarale pare asfaltne ceste nazirao se obris ljudskog lika koji je teturao, opterećen velikom naprtnjačom što se gotovo vukla po tlu. “Jill je bila u pravu”, pomisli Glenn. Uspori vožnju i izbaci lakat kroz prozor. Nosila je crveni grudnjak i zelene pamučne kratke hlače. Vitke preplanule noge uvukla je u visoke lakirane cipele marke Logan. Jedini nakit na srednjem prstu bio joj je Cartieov trolistaš. Tamne naočale za sunce Geny, postavljene na vrh čela, podizale su joj kosu s lica. Izgledala je više nego dobro i to joj je davalo sigurnost. Bar se tako u tom trenutku činilo. “Ideš li prema Tuxpanu?”, upitala je Glenn muškarca pokraj kojega je zaustavila Maseratija. Više u knjizi Pan American Highway