Povijest za bolje sutra

Povijest za bolje sutra Pouke iz prošlosti za humaniju budućnost Pouke iz prošlosti zajednička su riznica za budućnost čovječanstva. Živimo u doba u kojem pažnju plijeni sadašnjost, a uvelike se zanemaruje akumulirano iskustvo prošlosti koje nam može biti vodič za sljedeće korake. Što nas povijest radikalnih pobuna može naučiti o moći neposluha u suočavanju s klimatskom krizom? Koju inspiraciju možemo pronaći na primjeru Japana u 18. stoljeću kako bismo danas stvorili regenerativno gospodarstvo? Kako nam razumijevanje podrijetla kapitalizma može pomoći da obuzdamo umjetnu inteligenciju? U knjizi Povijest za bolje sutra, vodeći socijalni filozof Roman Krznaric otkriva fascinantne uvide iz svjetske povijesti koji nam mogu pomoći da se suočimo s najhitnijim izazovima čovječanstva u 21. stoljeću. Od smanjivanja rizika genetičkog inženjeringa do oživljavanja naše vjere u demokraciju i izbjegavanja ekološkog kolapsa, Povijest za bolje sutra pokazuje da povijest nije samo sredstvo razumijevanja prošlosti, već način ponovnog promišljanja našeg odnosa s budućnošću. Krznaric otkriva kako su društva tijekom cijele povijesti, često usprkos svim izgledima, prevladala krize. Ovo je knjiga radikalne nade koja će nas osnažiti da se suočimo s izazovima u nadolazećim turbulentnim desetljećima. O autoru Roman Krznaric je kulturalni mislilac, praktični filozof i autor više djela prevedenih na brojne jezike, od kojih su najpoznatije knjige Carpe Diem, Kabinet čuda i Empatija, prevedene i na hrvatski (Planetopija). Na Sveučilištu Cambridge i Gradskom sveučilištu u Londonu poučavao je sociologiju i politiku te je sudjelovao u zaštiti ljudskih prava radeći s izbjeglicama i domorocima u Srednjoj Americi. Radi kao savjetnik za organizacije kao što su Oxfam, Friends of the Earth te Ujedinjeni narodi, baveći se primjenom empatije i razgovora s ciljem uspostavljanja društvene promjene. Zaokupljaju ga teme poput empatije, povijesti ljubavi, budućnosti rada i umijeća življenja. Zajedno s Alainom de Bottonom suosnivač je i predavač na The School of Life u Londonu. Osnivač je prvog svjetskog muzeja empatije Empathy Museum i digitalne knjižnice – Empathy Library. The Observer ga je proglasio jednim od vodećih britanskih popularnih filozofa.